UNESCOv MANIFEST ZA NARODNE KNJIŽNICE 1994.

Tekst Manifesta pripremio je UNESCO u suradnji s Medunarodnom federacijom knjižnicarskih društava i ustanova (IFLA) i službeno je odobren u studenome 1994. godine na sastanku Meduvladinoga savjeta UNESCOva Opcega obavijesnoga programa (GIP). Izvornik na engleskom jeziku bit ce objavljen u iducem broju IFLA journal. Elektronicki je tekst Manifesta dostupan na mreži IFLANET. Prijevod na hrvatski izraden je prema primjerku teksta koji nam je u sijecnju 1995. dostavila IFLA.

Sloboda, napredak i razvitak društva i pojedinaca temeljne su ljudske vrijednosti, koje se mogu ostvariti samo ako se omoguci dobro obaviještenim gradanima da primjenjuju svoja demokratska prava i igraju aktivnu ulogu u društvu. Stvaralacko sudjelovanje gradana i razvitak demokracije ovise o zadovoljavajucem obrazovanju te slobodnom i neogranicenom pristupu znanju, misli, kulturi i obavijestima.

Narodna knjižnica kao mjesni prilaz znanju osigurava osnovne uvjete za ucenje kroz cijeli život, neovisno odlucivanje i kulturni razvitak pojedinca i društvenih skupina.

U ovom se Manifestu izražava UNESCOvo uvjerenje da je narodna knjižnica vitalna snaga u obrazovanju, kulturi i obavješcivanju i bitan cimbenik u gajenju mira i duhovnog blagostanja u svijesti muškaraca i žena.

UNESCO stoga potice nacionalne i mjesne vlade da podupiru i djelatno rade na razvitku narodnih knjižnica.

Narodna knjižnica

Narodna je knjižnica mjesno obavijesno središte, koje svojim korisnicima omogucuje neposredan pristup svim vrstama znanja i obavijesti.

Službe se narodne knjižnice zasnivaju na jednakosti pristupa svima, bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik ili društveni položaj. Posebne se službe i grada moraju osigurati za one korisnike koji se iz bilo kojeg razloga ne mogu služiti redovitim uslugama i gradom, na primjer za pripadnike jezicnih manjina, osobe s tjelesnim oštecenjima, bolesnike u bolnicama ili zatvorenike.

Sve dobne skupine moraju naci gradu za svoje potrebe. Zbirke i službe moraju, uz tradicionalnu gradu, obuhvacati i sve odgovarajuce vrste nositelja obavijesti i suvremene tehnologije. Visoka kvaliteta i primjerenost mjesnim potrebama i uvjetima od temeljne su važnosti. Grada mora odražavati tekuca kretanja i društveni razvitak te biti pamcenjem ljudskih stremljenja i mašte. Zbirke i službe ne smiju biti izložene bilo kakvom obliku ideo-loške, politicke ili vjerske cenzure niti trgovackim pritiscima.

Zadace narodne knjižnice

Sljedece kljucne zadace vezane uz obavješcivanje, opismenjivanje, obrazovanje i kulturu moraju biti jezgrom službi narodne knjižnice:

1. stvaranje i jacanje citalackih navika kod djece od rane dobi;

2. podupiranje osobnog obrazovanja za koje se odlucuje pojedinac, kao i formalnog obrazovanja na svim razinama;

3. stvaranje mogucnosti za osobni kreativni razvoj;

4. poticanje mašte i kreativnosti djece i mladih ljudi;

5. promicanje svijesti o kulturnom nasljedu, uvažavanju umjetnosti, znanstvenih postignuca i inovacija;

6. osiguranje pristupa kulturnim izvedbama svih izvodackih umjetnosti;

7. gajenje dijaloga medu kulturama i zastupanje kulturnih razlicitosti;

8. podupiranje usmene tradicije;

9. osiguranje pristupa gradana svim vrstama obavijesti o svojoj zajednici;

10. pružanje primjerenih obavijesnih službi mjesnim poduzecima, udrugama i interesnim skupinama;

11. olakšavanje razvitka obavijesnih vještina i kompjuterske pismenosti;

12. podupiranje i sudjelovanje u programima razvijanja pismenosti namijenjenima svim dobnim skupinama i iniciranje takvih programa, kad je potrebno.

Financiranje, pravni propisi i mreže

Usluge su narodne knjižnice u nacelu besplatne.

Odgovornost je za narodnu knjižnicu na mjesnim i nacionalnim vlastima. Ona mora biti poduprta posebnim pravnim propisima i financirana od nacionalne i mjesne vlade. Knjižnica mora biti bitnom sastavnicom svake dugorocne strategije na podrucju kulture, osiguranja obavijesti, opismenjivanja i obrazovanja. Da bi se osigurala nacionalna knjižnicna koordinacija i suradnja, u pravnim se propisima i strateškim planovima mora definirati i promicati nacionalna knjižnicna mreža zasnovana na dogovorenim normiranim službama.

Mreža narodnih knjižnica mora se vezati uz nacionalne, regionalne, znanstvene i strucne knjižnice, kao i uz knjižnice škola, fakulteta i sveucilišta.

Organizacija i upravljanje

- Mora se oblikovati jasna politika, definirati ciljevi, prvenstva i službe vezani uz potrebe mjesne sredine. Narodna se knjižnica mora organizirati djelotvorno i mora održavati strucnu razinu poslovanja.

- Mora se osigurati suradnja s odgovarajucim suradnicima, na primjer, korisnickim skupinama i drugim strucnjacima na mjesnoj, regionalnoj, nacionalnoj i medunarodnoj razini.

- Službe moraju biti fizicki pristupacne svim clanovima zajednice. To zahtijeva prikladno smještene knjižnicne zgrade, dobre prostore za citanje i studij, odgovarajucu tehnologiju i dovoljno dugo i prikladno radno vrijeme za korisnike. To takoder podrazumijeva vanjske službe za korisnike koji ne mogu doci u knjižnicu.

- Knjižnicne se službe moraju prilagoditi razlicitim potrebama zajednica u seoskim i gradskim podrucjima.

- Knjižnicar je djelatni posrednik izmedu korisnika i grade. Strucno obrazovanje i trajna izobrazba knjižnicara prijeko su potrebni za osiguranje primjerenih službi.

- Moraju se osigurati programi za korisnike koji ne mogu doci u knjižnicu i programi za izobrazbu korisnika, kako bi se korisnicima omogucilo iskorištavanje službi i grade u cijelosti.

Provedba Manifesta

Ovime se pozivaju donosioci odluka na nacionalnim i mjesnim razinama i cijela knjižnicarska zajednica, posvuda u svijetu, da provedu nacela izrecena u ovom Manifestu.

Prevela A. Horvat